U ovom doktorskom radu prikazani su i analizirani rezultati istraživanja kojemu je cilj bio utvrditi utjecaj radnih parametara na aktivaciju membranskog elektrolizatora i vrijeme potrebno da se postignu stabilni radni uvjeti prilikom prvog korištenja membranskoelektrodnog sklopa. Poznato je da pri aktivaciji membransko-elektrodnog sklopa dolazi do formiranja ionskih puteva unutar ionomera i formiranja elektrokemijske aktivne površine, a što za posljedicu ima poboljšanje performansi uređaja. Sve dostupne informacije o aktivaciji membransko-elektrodnog sklopa dolaze iz istraživanja PEM gorivnih članaka, i za sada j aktivacija membranskog elektrolizatora potpuno neistražena, pa ne postoje ni službene preporuke kako obaviti postupak. Za istraživanje su korišteni komercijalno dostupni membransko-elektrodni sklopovi i jedinični elektrolizator, a utjecaj radnih parametara na aktivaciju membranskog elektrolizatora je istražen testiranjem aktivacijskih postupaka dobivenih kombiniranjem različitih radnih profila i temperatura. Na temelju rezultata j utvrđeno da svi aktivacijski postupci postižu aktivaciju unutar 32 sata, ali da dinamika mjerenih veličina i iznos promjene ovise o korištenom aktivacijskom postupku. Najveć povećanje performansi i stabilnost radnih parametara postignuti su profilima napajanja kraćim zadržavanjem u jednoj radnoj točci, i ovim postupcima aktivacija je postignuta između 10. i 12. sata testiranja. Također je uočeno da viša radna temperatura ubrzava proces aktivacije membransko-elektrodnog sklopa i povećava stabilnost.