| Abstract | Modeling PEM fuel cells with three different flow fields design has been done using numerical simulations. The master thesis is consisting of a theoretical part that is used to describe governing equations of PEM fuel cells, respectively equations for electrochemistry modeling, fluid dynamics, and heat transfer. Improved performance of fuel cell is described via polarization curve which is showing all losses that occur while PEMFC is operating.. Optimization of flow field can affect the amount and distribution of liquid water in the fuel cell, which is of great importance during work on high current densities. With the application of different geometrical parameters like the number of channels, channel width to rib ratio, channel depth, and flow direction transport of water, mass fraction of oxygen and heat transfer in the fuel cell can be optimized. In the second part of this master thesis, numerical modeling of PEMFC was done using Ansys 17.0, in which 3D geometry (via DesignModeles) was modeled and finite volumes mesh was generated. At last, PEMFC was simulated in Fluent, using computational fluid dynamic (CFD). After calibrating based numerical model like the one tested and measured in the laboratory, and obtaining it’s results, simulations with improved flow field designs were created and compared to the based model. The second flow field design which was configurated as 4 serpentines, counterflow channels with the depth of 0.45 mm, resulted in the best improvement of performance comparing to the basic model. Improvements were made in liquid saturation in the cathode channels and GDL, oxygen mass fraction, voltage, power, and overall fuel cell efficiency. Lastly, an experiment in which bipolar plates are machined via CNC milling, ran into technical difficulties due to the inequality of ordered graphite plates. Therefore it is recommended in the future work to finish started experiment and to compare data obtained numerically with that gather via measurements in the laboratory. |
| Abstract (croatian) | Modeliranje gorivih članaka s polimerom kao elektrolitom urađeno je za tri različita polja strujanja uz pomoć numeričkih simulacija. Diplomski rad se sastoji od teorijskog dijela u kojem se opisuje teorijska podloga, odnosno jednadžbe kojima se opisuje rad membranskih gorivih članaka. Jednadžbe obuhvaćaju elektrokemijsko modeliranje, dinamiku fluida i prijenos topline. Poboljšane performanse gorivog članka prikazane su uz pomoć polarizacijske krivulje koja ukazuje na sve gubitke koji se pojavljuju u radu gorivog članka. Optimizacijom polja strujanja može se poboljšati distribucija i količina akumulirane vode u gorivom članku, što je od iznimne važnosti za gorive članke koji rade pri visokim gustoćama struje. Polje strujanja se optimira pomoću geometrijskih parametara kao što su broj kanala, omjer širine kanala i širine zida, dubina kanala i smjer strujanja reaktanata, te se na taj način mogu poboljšati karakteristike poput odvodnje vode, koncentracije kisika i prijenosa topline. U drugom dijelu rada modelirana su 4 numerička modela gorivog članka s polimernom membranom uz pomoć programskog paketa Ansys 17.0. Počevši od kreiranja 3D modela, zatim generiranjem mreže konačnih volumena i postavljanja graničnih i radnih uvjeta. Osnovni model je modeliran na način da je u simulaciji kalibriran prema stvarnom gorivom članku testiranom u laboratoriju. Na kraju su dobiveni rezultati i novo dizajnirani gorivi članci uspoređeni s osnovnim modelom. Drugi model koji je konfiguriran kao područje strujanja s 4 kanala, dubine 0.45mm i sa suprotnim smjerom strujanja reaktanata, rezultirao je s najboljim performansama. Poboljšanja su dobivena u generiranoj količini vode u kanalima i u plinskom difuzijskom sloju na katodnoj strani, u koncentraciji kisika, izlaznom naponu, snazi i ukupnoj efikasnosti gorivog članka. Nakon što je ustanovljeno najbolje polje strujanja, grafitna ploča se krenula izrađivati u laboratoriju uz pomoć CNC glodalice, ali zbog neočekivane neravnosti naručenih grafitnih ploča, izrada istih se obustavila. U budućnosti se preporuča izrada bipolarnih ploča s optimalnom geometrijom i vršenje eksperimentalnih mjerenja u laboratoriju, te usporedba rezultata dobivenih numerički i eksperimentalno. |
